Prijeđi na sadržaj

Marina (općina)

Koordinate: 43°31′N 16°07′E / 43.51°N 16.11°E / 43.51; 16.11
Izvor: Wikipedija
Marina

grb
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska

NačelnikAnte Mamut
Naselja17 općinskih naselja

Površina118,4 km2[1]
Površina središta11,1 km2
Koordinate43°31′N 16°07′E / 43.51°N 16.11°E / 43.51; 16.11

Stanovništvo (2021.)
Ukupno4273 [2]
– gustoća36 st./km2
Urbano1015
– gustoća91 st./km2

Odredišna pošta21222 Marina [3]
Stranicamarina.hr

Zemljovid

Marina na zemljovidu Hrvatske
Marina
Marina

Marina na zemljovidu Hrvatske

Luka
Kula
Marina Agana

Marina je naselje i lučica na unutrašnjem dijelu Marinskog zaljeva, središte istoimene općine, 12 km zapadno od Trogira. Naselje ima 1089 stanovnika.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Obale zaljeva Marina razvedene su brojnim manjim uvalama s pješčanim i šljunčanim plažama. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65).

Unutar lučice manje jahte zaštićene su od svih vjetrova; veće jahte mogu sidriti na kraju zaljeva, l jugoistočno od kapele i južno od brda Plokata.

Općinska naselja

[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine je 15 naselja (stanje 2006.), to su: Blizna Donja, Blizna Gornja, Dograde, Gustirna, Marina, Mitlo, Najevi, Poljica, Pozorac, Rastovac, Sevid, Svinca, Vinišće, Vinovac i Vrsine.

Rivijeru Marina čine i Vinišće, Poljica i Sevid.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Marina ima 4.595[4] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 97,61%,[5] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 95,56% čine pripadnici katoličke vjere.[6]

Općina Marina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2811
2724
3088
3462
3770
3984
5279
6291
5719
6002
6020
5442
4775
4417
4771
4595
4273
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Trogir. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka za općinu Seget. U 1869. dio podataka sadržan je u gradu Trogiru. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Marina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
169
1356
576
329
335
374
1821
2377
491
535
612
540
671
879
1085
1117
1015
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Gustirna i Vrsine, a u 1857., 1869., 1921. i 1931. za naselja Dograde i Svinca. U 1991. smanjeno je izdvajanjem dijela naselja u nova naselja Poljica i Svinca. U 2001.smanjeno je izdvajanjem dijela naselja u novo naselje Pozorac za koje sadrži podatke u 1857., 1869., 1921., 1931., 1981. i 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Na području današnje Marine u starom su vijeku živjeli ilirsko pleme Bulini, stari Grci, zatim Hilini (grčki kolonizatori koji su se asimilirali s Bulinima), potom Rimljani, a početkom 7. stoljeća Hrvati dolaze u ovaj kraj.[7]

Pod imenom Bosiljina spominje se 1070. godine kao dio trogirske komune.[7] Bila je sjedištem Drida, starohrvatske župe.[7] Naselje je planirano u 16. st. God. 1495.1500. Trogirski su biskupi (Franjo Maracel)[7] na otočiću u zaljevu podignuli 1495. četverokutnu kulu (kaštil, biskupska kula)[7] s konzolno istaknutim kruništem i Citadelu[7] (kanal između kopna i kule zasut je u početku XX. st.), a radi obrane tog prostora (ljetnikovac trogirskog biskupa)[7] od osmanskih osvajača. Uz kaštil biskup je dao podignuti crkvu sv. Marine, po kojoj je kraj poslije dobio i ime.[7]

Oko Citadele naknadno je izgrađen bedem.[7] U tom su se međuprostoru naselili okolni stanovnici koji su svoje novo naselje prozvali Marina, a ime se proširilo na cijeli teritorij Bosiljine, pa su supostojala dva imena, službeno Bosiljina i u puku Marina.[7] Ime Bosiljine ne rabi se od Prvog svjetskog rata.[7]

Godine 1657. kod Marine se vodila bitka s Turcima.[7]

Biskupska je kula popravljena za Kandijskoga rata 1657. i 1717.; rekonstruirana 1971./1972. Nakon ukidanja Trogirske biskupije, veći dio prostora općine pripada Šibenskoj biskupiji.

Marinska bratovština Svetoga Sakramenta odigrala je bitnu ulogu u doba hrvatskog preporoda. Organizirano je čuvala hrvatski jezik, običaje, narodni folklor, nošnju i ino narodno kulturno blago.[7]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
  • Marina Agana - u Marini ima 140 vezova u moru i 100 mjesta na kopnu.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Ivana je gotičko-renesansnih oblika, a u polju nedaleko od sela je gotička crkvica sv. Luke s grbom obitelji Sobota.

Tri kilometra od mjesta Marina nalazi se spilja s kapelicom sv. Josipa, iznad Marine na brdu Drid nalazi se crkvica Gospe Snježne gdje je po legendi pao snijeg 5. kolovoza. U Marini se nalazi još crkva sv. Jakova, sv. Ivana te na ulazu u mjesto sv. Marina.

Na pozorcu je crkva Gospe od Anđela, u Poljicima crkvica sv. Luke, na Vrsinama crkva sv. Josipa, u Svincima crkva sv. Jure, u Viniscu crkva Srca Isusovog, u Dogradama kapelica sv. Ante, u Bliznoj Crkva sv. Mihovila. Isto tako treba napomenuti da se na vrhu brda Bilo iznad Marine nalaze ostatci bunkera i skloništa iz Drugoga svjetskog rata, koje je koristila njemačka vojska.

Špilja sv. Jakova (Grota sv. Jakova), naseljena u pretpovijesno doba, poslije svetište.[7]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Osmogodišnja osnovna škola koja je dobila ime po poznatom kiparu Ivan Duknoviću, rodom iz Vinišća. Škola je suvremeno opremljena, a rekonstrukcija škole završena je u studenom 2005 godine. Škola danas ima oko 400 učenika, uz područne četverogodišnje škole u Vrsinama, Gustirni i Vinišću te osmogodišnja škola u Bliznoj.

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • Klapa Drid
  • Klapa Srebrena Marina
  • KUU Andrija Matijaš - PAUK

Šport

[uredi | uredi kôd]

Športaši i rekreativci mogu se posvetiti jedrenju, ronjenju, ribarenju, iznajmiti brodicu ili jahtu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  5. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  6. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  7. a b c d e f g h i j k l m n Povijest Marine, marina.hr

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marina (općina)
Nedovršeni članak Marina (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.