Idi na sadržaj

Hemoroidi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prikaz hemorioda

Hemoroidi ili žuljevi su proširene (varikozne) vene u i oko anusa, te donjega dijela rektuma, koje su proširene zbog krvnog pritiska. Najčešći uzrok nastanka hemoroida je naprezanje prilikom defekacije, a mogu biti i trudnoća, genetički faktori, starenje, hronični zatvor, proljev, dugotrajno sjedenje i analne infekcije.[1][2]

Hemoroidi mogu biti vanjski ili unutarnji. Unutarnji nastaju blizu početka analnog kanala, a vanjski na analnom otvoru. Unutarnji hemoroidi potiču od unutrašnjeg venskog hemoroidnog pleksusa u gornjem dijelu analnog kanala i rektumu. Oni se uvećavaju, zahvataju kožu, prekrivaju donji dio analnog kanala i čine vidljivim vanjski hemoroidalni venski pleksus.[3]

Hemoroidi su podjednako česti kod oba spola. Polovina populacije starosti iznad 50 godina ima hemoroide. Hemoroidi su posebno česti kod trudnica. Pritisak ploda na to područje, hormonske promjene, kao i sam plod uzrokuju povećanje hemoroidalnih vena. Kod većine žena koje imaju hemoroide povezane s trudnoćom, oni su privremeni problem.

Engleska minijatura iz 11. vijeka. Na desnoj strani slike prikazana je operacija hemoroida.

Klinička slika

[uredi | uredi izvor]

Na početku i kraju defekacije moguće je bezbolno svjetlocrveno krvarenje. Krv je na stolici, i nije pomješana s njom. Hemoroidi uglavnom nisu opasni i ne ugrožavaju ljudski život. Simptomi najčešće nestaju u roku od nekoliko dana. Simptomi unutrašnjih hemoroida su: stolica prekrivena svijetlom krvi, krv na WC-papiru ili na WC-šolji. Međutim unutrašnji hemoroidi mogu izaći iz anusa i tada mogu biti bolni. Simptomi vanjskih hemoroida uključuju bol oko čmara. Čitavo područje oko analnoga otvora je osjetljivo, bolno i svrbi.

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Pažljiv pregled i ispravna dijagnoza važna je prilikom svakog krvarenja iz rektuma ili nalaza krvi u stolici. Krvarenje može biti simptom i drugih bolesti gastrointestinalnog trakta, pa tako i tumora debelog creva. Rektalni pregled često je dovoljan za dijagnozu. U predijelu anusa naći će se otečeni krvni sudovi, a potrebno je i da liječnik napravi digitorektalni pregled (pregled zadnjeg crijeva prstom) tražeći nenormalnosti.

Terapija

[uredi | uredi izvor]

Blagi slučajevi hemoroida mogu se liječiti konzumiranjem veće količine tekućine i ishrane bogate vlaknima. Hemoroidalne kreme ili čepići mogu pomoći u smanjenju boli. Korisno je kupanje u mlakoj vodi. Ponekad je stanje takvo da zahtijeva hiruršku intervenciju. U liječenju se sve više primenjuje i laserska terapija hemoroida.

Komplikacije

[uredi | uredi izvor]

Kao poslijedica produženog krvarenja ponekad može nastupiti anemija zbog nedostatka željeza.

Sprječavanje

[uredi | uredi izvor]

Sprječavanje ponovnoga nastanka hemoroida je moguća promjenom stila života u smislu promjene prehrambenih navika (veći unos vlaknaste hrane) i unošenja veće količine tekućine (8 - 9 čaša dnevno). Takav način ishrane pogoduje nastanku mekše stolice, a time je olakšano pražnjenje crijeva i smanjenje pritiska, koji kad je povišen pogoduje nastanku hemoroida.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Contributors, WebMD Editorial. "Hemorrhoids". WebMD (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2024.
  2. ^ "Hemeroidi". PLIVAzdravlje. Pristupljeno 29. 8. 2024.
  3. ^ "Hemorrhoids: Symptoms, causes, and treatments". www.medicalnewstoday.com (jezik: engleski). 23. 11. 2017. Pristupljeno 29. 8. 2024.